Uz nastupe s matičnim orkestrima, u protekloj sezoni dirigirao je otvorenjem sezone Bavarske državne opere (Orkestar Bavarske državne opere, Aigul Akhmetshina, Piotr Beczała), debitirao na čelu hr-Sinfonieorchester Frankfurt, gostovao na Beethovenfestu u Bonnu, ostvario suradnju s Akademijom Karajan Berlinske filharmonije, predvodio Verdijeva Otella u Lajpciškoj operi i Don Carla u Bavarskoj državnoj operi (umjesto maestra Zubina Mehte) te Puccinijevu Turandot u Semperoper Dresden.

Na području diskografije, album Puccini: I Canti, uz Charlesa Castronova i Orkestar Minhenskog radija, osvojio je nagradu Opus Klassik u kategoriji „solo snimka godine“, a Istarska rapsodija Dejana Lazića, također uz Orkestar Minhenskog radija, zaslužila je nominaciju za istu nagradu u kategoriji „koncertna snimka godine“. Kao gorljivi ambasador hrvatske glazbe, tijekom protekle je sezone izvodio i snimio djela Dore Pejačević uz Državnu kapelu Weimar, operu Judita Frane Paraća uz Orkestar Minhenskog radija i Zbor HRT-a, te Hrvatsku misu Borisa Papandopula uz hrvatske soliste i Zbor Bavarskog radija koja je u izdanju BR-Klassik zaslužila dvije nagrade Porin: za najbolju izvedbu i najbolji album klasične glazbe.

Album Golden Age (solisti: Erin Morley i Lawrence Brownlee) New York Times i BBC Music Magazine uvrstili su među najbolje albume klasične glazbe 2025. godine, a Oper! Magazin nagradio kao „najbolji solo album” (Oper! Awards 2026). Najnoviji album, Dora Pejačević: Complete Symphonic Works, uz Staatskapelle Weimar, mezzosopranisticu Anniku Schlichit i pijanisticu Martinu Filjak, objavio je izdavač Audite u ožujku 2026., te je već proglašen albumom tjedna radijskih postaja Radio Klassik Stephansdom, Kulturradio RBB i SWR2.

Profesionalni rad u njemačkim kulturnim ustanovama maestro Repušić počeo je na funkciji prvog dirigenta Državne opere u Hannoveru (2010. – 2013.) gdje je bio i glazbeni ravnatelj (2016. – 2019.). Za to je vrijeme dirigirao brojnim premijernim opernim naslovima (Salome, Faustovo prokletstvo, Ukleti Holandez, Manon Lescaut, Aida…) i simfonijskim koncertima. Nakon debitantskog nastupa u Njemačkoj operi u Berlinu u produkciji Puccinijeve opere La bohème (2011.), imenovan je dirigentom, a 2014. godine prvim stalnim gostom dirigentom, te je do danas dirigirao više od 150 izvedbi dvadesetak različitih opernih naslova, među kojima su Macbeth, Tosca, Turandot, La bohème, Evgenij Onjegin, Nabucco, Krabuljni ples, La traviata, Carmen, Čarobna frula, Lucia di Lammermoor, Tannhäuser, La Gioconda, Falstaff, Don Carlo, Francesca da Rimini, Ukleti Holandez i dr. Kao šef dirigent Orkestra Minhenskog radija od 2017. godine ravnao je nizom koncertantnih produkcija opera (Luisa Miller, Dva Foscarija, Attila, Lombardijci, Lastavica, Ero s onoga svijeta, Ernani…) i orkestralnih djela.

Gost je vodećih opernih kuća, među kojima su Bavarska državna opera (Krabuljni ples), Berlinska državna opera (Rigoletto, Tosca), Opernhaus Zürich (I vespri siciliani), drezdenska Semperoper (Faust, Cavalleria rusticana/Pagliacci, Čarobna frula, La traviata, Simon Boccanegra, Macbeth, Tosca, Don Carlo, Madama Butterfly, Turandot), Hamburška državna opera (Ljubavni napitak, Rigoletto, La bohème, Tosca, Simon Boccanegra), Komična opera u Berlinu (Rigoletto, La traviata), Aalto Musiktheater u Essenu (Falstaff), Novo nacionalno kazalište u Tokiju (La traviata).

Nastupa u koncertnim dvoranama kao što su minhenski Gasteig, Herkulessaal i Prinzregententheater, dvorana Berlinske filharmonije, berlinski Konzerthaus, bečki Musikverein, Festspielhaus u Baden-Badenu, praška dvorana Smetana, dvorana Kultur- und Kongresszentruma u Luzernu, te na uglednim festivalima, uključujući  Beethovenfest Bonn i Verdi u Parmi.

Ravnao je brojnim uglednim orkestrima, među kojima su Orkestar Njemačke opere u Berlinu, Simfonijski orkestar Berlinskog radija, hr-Sinfonieorchester, Bavarski državni orkestar, Filharmonija Sjevernonjemačkog radija u Hannoveru, Bečki simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Giuseppe Verdi iz Milana, Orkestar Nacionalnog kazališta u Mannheimu, Praški simfonijski orkestar, Orkestar Norveške nacionalne opere u Oslu, Briselska filharmonija, Tokijska filharmonija,  i mnogi drugi.

Snimio je trideset nosača zvuka za BR-Klassik, Warner Classics, cpo, Pentatone, Audite, Cantus. Snimke su nagrađene priznanjima poput ICMA, Opus Klassik, Diapason d’Or, Oper! Awards i Porin. Osobito plodnu diskografsku suradnju, uključujući i djela hrvatskih skladatelja, ostvario je s Orkestrom Minhenskog radija, kao i Zborom Bavarskog radija uz vodeće svjetske soliste, te s orkestrom Državne kapele u Weimaru.

Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje te prva dirigentska iskustva Ivan Repušić stekao je u Zadru. Dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasama Igora Gjadrova i Vjekoslava Šuteja. Usavršavao se kod Jorme Panule, Gianluigija Gelmettija, Kazushija Onoa i Donalda Runniclesa. Profesionalnu karijeru počeo je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu (2002.) gdje je obnašao funkcije šefa dirigenta i ravnatelja Opere (2006. – 2009.). Tada je ravnao brojnim izvedbama talijanskoga, francuskoga, ruskoga i hrvatskoga opernog repertoara (G. Verdi: Don Carlos, Aida, Simon Boccanegra, Trubadur, Nabucco; G. Puccini: Sestra Angelica, Gianni Schicchi, Manon Lescaut, La bohème; P. I. Čajkovski: Evgenij Onjegin; Ch. Gounod: Faust; G. Donizetti: Lucia di Lammermoor, Ljubavni napitak; G. Rossini: Seviljski brijač; R. Leoncavallo: I Pagliacci; J. Gotovac: Ero s onoga svijeta; J. Hatze: Povratak i dr.). Djelovao je kao ravnatelj glazbenog programa Splitskoga ljeta (2006. – 2009.) i Dubrovačkih ljetnih igara (2010. – 2012.). Uz dirigentski angažman bio je posvećen i pedagoškom radu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu (2004. – 2016.), gdje je stekao zvanje izvanrednog profesora. Od 2005. je šef dirigent Zadarskog komornog orkestra.

Za svoja umjetnička postignuća nagrađen je brojnim visokim hrvatskim priznanjima, među kojima su: Vladimir Nazor, Vatroslav Lisinski, Milka Trnina, Orlando, Nagrada Grada Zadra. Sveučilište u Zadru dodijelilo mu je počasni doktorat znanosti za izuzetan doprinos u području kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (2021.). U listopadu 2024., Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za iznimna postignuća u kulturi i promicanju hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu.